Registruj se ili Uloguj ovde.     Pomoć     069609149     069609150     0113047098

Teleskop SkyWatcher 130/650 EQ2

SkyWatcher teleskop 130/650 EQ2 vrlo moćan instrument za posmatranje tamnih galaksija i zvezdanih jata. Treba vam zvezdana mapa i termos sa kafom.

Ocena Posetilaca Broj ocena: 176

Cena sa PDV: 52299 dinara

Na Stanju

Šifra Proizvoda: 10720

Vreme slanja:  3 - 5 radnih dana

Isporuka: Teritorija Cele Srbije

Dostava: Kurirska služba

Masa za dostavu: 4.50 kg (cena dostave)

Plaćanje: Pouzećem, na Račun, onLine: Visa, Master, Dina

Mozete platiti online karticama banke Intesa na 6 rata bez kamata

Proizvođač: SkyWatcher

Brend: Sky Watcher

Karakteristike proizvoda: Teleskop SkyWatcher 130/650 EQ2

Teleskop SkyWatcher 130/650 EQ2

Optički sistem: Parabolic Newtonian reflector

Uvećanj 260x

Objektiv 130mm

Žižna daljina 650mm

Otvor blende 1:5

Kačenje EQ2

Opis proizvoda: Teleskop SkyWatcher 130/650 EQ2

SkyWatcher 130/650mm EQ2 teleskop je pogodan kako za početnike tako i za dugogodišnje astronome amatere. Impresivan prečnik 130mm, ogledalo skuplja 30% više svetlosti od 114mm blende tako da možete videti odsjaj iz dubine svemira. Ima dobar odnos otvora blende 1:5 koji omogućuje kratko vreme ekspozicije. Montaže EQ2 omogućuje fino podešavanje ,kompezovanje rotacije zemlje sa elektronskim pogonom za praćenje. Kratka žižna daljina 650mm omogućuje posmatranje ogromnog prostora na noćnom nebu.
Ovaj teleskop je perfektna sprava pomoću koje možete provesti divne i zabavne sate pod zvezdanim nebom.



Jednom početniku nije lako snalaziti se u svetu refraktora i reflektora. Koji je za mene najbolji? Šta mi je potrebno?

Kupovinom teleskopa ulazite u jedan svet koji je pun iznenađenja, iskustva i doživljaja. Astronomija je jedina nauka gde i pomoću amaterske opreme možemo doći do važnih pronalazaka. Zašto? Nebo je svačije. Vi sa Vašim teleskopom možete proučavati isti „primerak“ kao i profesionalni astronom. Pomislimo samo na procenu svetlosti promenljivih zvezda ili na astrometriju malih planeta, procenu veličine malih planeta udaljenijih od Neptuna pomoću okultacija, pronalazak novih kometa kao i planeta. Sve su to radnje koji se dešavaju sa aktivnim učešćem astronoma-amatera. Naravno za Vas je dovljno i to da samo uživate u čarima nebesa. Sopstvenim očima možemo promatrati blisku i daleku prošlost, objekte u našem sunčevom sistemu sve do galaksija udaljenih više stotina miliona svetlosnih godina.

Ako smo se odlučili za kupovinu teleskopa, kako ga izaberati? Nipošto ne kupujte teleskop u robnim kućama (Made in China), jer tamošnji prodavci, teško da znaju vaše prohteve i osobine teleskopa. Kako da prepoznamo nepoverljivog prodavca? Ukoliko Vam preporučuju teleskop na osnovu njegovog uveličanja, znajte da to ne karakteristiše instrument. Ukoliko hvale teleskop da raspolaže sa kojekakvim ekstra dodacima, koje dugi teleskopi nemaju, opet treba da znate da je teleskop krajnje jednostavna sprava koja se u principu nije menjala već više stotina godina. Ako prodavac nije u stanju da nam jednostavno objasni princip rada, najbolje da mu okrenemo leđa.

Ne smemo očekivati da ćemo preko našeg teleskopa videti galaksije , magline i slicno u istoj boji koji smo videli na slikama Hubble teleskopa ili da ćemo videti detalje Marsa slične snimcima sa svemirskih letelica. U početku, ovi daleki i sićušni objekti učiniće nam se bledi u bojama i detaljima siromašni, ali vremenom, naučićemo da prepoznajemo razlike u kontrastima i polako ćemo savladati cake astronoma-amatera.

Preporučiti teleskop je vrlo teško. Moramo obratiti pažnju na više činjenica: koja je glavna tema za posmatranje, nosivost, stabilnost, estetiku, način čuvanja, finansije itd.


Na koje osobine teleskopa treba obratiti pažnju?


Prečnik: najvažnija osobina teleskopa. Cenu teleskopa prvobitno određuje njihov prečnik i moć sakupljanja svetlosti.Pošto na nebu tragamo za bledim tačkama, nije svejedno koliko svetlosti može da sakupi naš instrument. Možemo kupiti jedan ahromat (Refraktor) od 8 cm, planete i mesec će se prikazati u divnoj slici ali ukoliko želimo promatrati magline , galaksije, razna sazvežđa, komete, bićemo razočarani.Cena teleskopa nažalost raste zavisno od prečnika.

Instrumenti prečnika 10 cm, već sakupljaju dovoljno svetlosti, tako da možemo dobiti lepu sliku planeta i više hiljada objekata u dalekom svemiru. Naravno većina njih će izgledati kao mrlja, ali kod sjajnijih već možemo videti strukturu. Znači najbitniji je prečnik da bi instrument mogao sakupiti što više svetlosti.

Kvalitet Optike: vrlo je bitno da optika instrumenta dostigne granicu diffrakcije. Ovaj naziv potiče iz 19. veka od poznatog engleskog fizičara Lorda Rayleigha .On je uvideo da se dvojne zvezde mogu videti razlučene( razdvojene ) ako se centar Airyevog diska druge zvezde nalazi u prvom tamnom difrakcionom prstenu prve zvezde .Kada se zvezda gleda velikim uvećanjem (npr,300x )vidi se da ona nije viša blistava titrajuća tačka nego sitan kružić ,okružen sve slabijim prstenčićima.Taj kružić se zove Airyev Disk i u idealnom slučaju sastoji se od 84% ukupne svetlosti.U prvom prstenu vidi se 7% svetlosti u drugom oko 4% i tako dalje sve manji postotak svetlosti.Ova pojava zove se Difrakcija.

Cena: Danas se mogu kupiti teleskopi od 3 do 4 hiljada dinara, naravno, radi se o jeftinim kineskim teleskopima o kojima ne vredi mnogo pričati ( Koliko para toliko i muzike ! ).Za kvalitetan teleskop poznatog proizvođača( Skywatcher,Celestron, Meade...)potrebno je izdvojiti minimalno 3-4 stotine evra za manji instrument, a za one veće 300-400 mm (prečnik objektiva ) 3-4 hiljade evra.Naravno u našim uslovima teško koji amater može sebi priuštiti takav instrument.Kod nas ( i u svetu ) amateri najčešće kupuju teleskope sa prečnikom objektiva od 150-200 ili 250 mm.Cene ovih teleskopa kreću se ( u zavisnosti od proizvođača i kvaliteta optike ) od 400-800 Eura.

Teleskop za početnike: Teleskop sa pratećom opremom (stalak, okulari), koji nešto vredi, kreće se između 25,000-50,000 dinara. Sve što je jeftinije, obavezno moramo proveriti detaljno. Ukoliko nemamo dovoljno para, za početak uzmimo provereni binokular. I to je bolja varijanta, nego da se bakćemo sa neupotrebljivim teleskopom, koji će nam oduzeti volju za bavljenje amaterskom astronomijom..

Drugo rešenje je,( ukoliko nemamo dovoljno para) da kupimo optičke elemente i da sami sastavimo teleskop. Rezultat može biti isto toliko kvalitetan, jedino što će se estetski razlikovati od fabričkog teleskopa ( ali nemora da znači !!! )

Tipovi teleskopa:

Refraktori (instrumenti sa sočivom)
Reflektori ( instrumenti sa ogledalima) Newton teleskopi

Isti prečnik sočiva i ogledala ne daju istu vrednost. Od refraktora 8 cm je minimum koji vredi kupiti, a kod Newton teleskopa 12 cm – ra.

Osnovni podatci teleskopa: Fokus, Prečnik Objektiva i Svetlosna Moć. Maksimalno uvećanje teleskopa =D*2 (Prečnik objektiva *2) Npr: Prečnik objektiva vašeg teleskopa iznosi 100 mm to znači da je njegovo maksimalno uvećanje 200X ( 100*2=200 X) da biste znali koja je svetlosna moć vašeg teleskopa podelite Fokus sa Prečnikom objektiva NPR: Fokus 1000 mm / Prečnik Objektiva 100 mm = 10 što znači da vaš teleskop ima svetlosnu moć f/10.

Hlađenje teleskopa: ukoliko teleskop iznosimo iz ugrejane prostorije u hladnu noć, slika će biti vrlo „nemirna“. Zbog nastalih promena u temperaturi u, optici (u celosti u teleskopu) dolazi do turbulencije vazduha koji,» iskrivljuje « sliku. Ako defokusiramo sliku jedne sjajne zvezde, videćemo konstantna pomeranja koncentričnih krugova odnosno vidimo vibraciju toplote. Kod manjih teleskopa dovoljno je sačekati pola sata ali kod većih čekanje je sat-dva. ( kod prečnika iznad 20 cm hlađenje možemo ubrzati sa ventilatorm)

Čuvanje i održavanje teleskopa: Teleskop neko posebno održavanje i ne zahteva. Najbolje je da ga čuvamo na stalnoj temperaturi na mestu zaštićenom od prašine. Najveći neprijatelj optike je prašina. Sočiva praktično služe za ceo život, ogledala možemo aluminizirati na svakih deset godina. Mehanički delovi su takođe dugog životnog veka.

Kako da izaberemo teleskop?


Kod odabira teleskopa, postavimo sebi pitanje: za šta ga zapravo želim koristiti? Oni koji pokušaju da nabave univerzalni instrument, shvatiće da je to nemoguće. Za promatranje dubokog svemira potrebno nam je veliko vidno polje, dok za posmatranje meseca i planeta treba nam veliko uvećanje. Fotografisanje bez ekvatorialnog osovinskog sistema je nemoguće, a za vizuelna promatranja, dovoljna nam je lako prenosiva azimutalna oprema.

Teleskop mora da zadovolji pet važnih kriteriuma: najvažniji kriterium je optički kvalitet. Minimalna preciznost optičke površine treba da je jedna osmina vidljivog svetlosnog talasa ( oko 0,00055 nm ). lambda/8 .

Drugi kriterium je putanja svetlosti sa najminimalnijom pokrivenošću. U teleskopu svaki tačkasti izvor okružen je sa difrakcionim prstenovima. U idealnom slučaju 84% svetlosti dolazi u sredinu, ostalo u prstenove. Što je veća centralna opstrukcija (u Newton-teleskopu) to više svetlosti odlazi u prstenove tako da je slika manje kontrastna. Po opštoj prihvaćenoj vrednosti, dimenzija pokrivenosti ne bi smela da pređe 15% od prečnika glavnog ogledala. Mala opstrukcija (pokrivenost ) odgovara posmatračima planeta, međutim u okularima širokog vidnog polja rubovi slike će biti tamniji.

Treće, nije na odmet imati ekvatorialnu montažu sa motornim praćenjem. To nam je potrebno prilikom fotografisanja i posmatranja planeta.

Četvrto, stabilna Montaža. Da nebismo morali čekati po nekoliko minuta da se slika smiri posle fokusiranja ili podešavanja montaže potrebno je imati što stabilniju montažu.

I peti kriterium,Teleskop treba da je lako rasklopljiv i pogodan za nošenje.

Refraktori

Teleskopi sa sočivima. Dele se na Ahromate i APOhromate. Rafraktor Ahromat je ograničen u veličini kvalitetne aperture koju može da dostigne, a time direktno u svetlosnoj i razdvojnoj moći. Razlog je: Hromatska Aberacija. (slika obojena veštačkim bojama, naročito po rubovima)

Ovaj tip teleskopa ima najniži nivo neželjene svetlosti u fokuseru i u blizini polja slike. Odsustvo centralne opstrukcije daje prednost u nivou kontrasta u poređenju sa Newton reflektorima i katadioptričkim teleskopima.Udobnost osmatranja je osrednja zbog (uglavnom) dugih tubusa. Preporučuje se kako za vizuelna osmatranja tako i za astrofotografiju. Zahtevi za održavanjem su minimalni, cena ovakvog teleskopa je skoro dva puta veća od cene ekvatorialnog Newton teleskopa. APOhromat, zahvaljući upotrebi specijalnog optičkog stakla i/ili trećeg sočiva u objektivu refraktor apohromat ima u proseku 5 puta niži nivo hromatske aberacije od refraktora ahromata. Kontrast slike kod ovih teleskopa je na najvišem nivou. Zahvaljujući kraćem tubusu, udobnost posmatranja je vrlo dobra.Ova vrsta teleskopa je odlična za vizuelna osmatranja a posebno se preporučuje za astrofotografiju.

Newton – reflektori

Ovaj tip teleskopa možemo nazvati »teleskopom amatera», daju vrlo dobru sliku a i najjeftiniji su. Teleskop sa sočivom od 8 do 10 cm ne dostiže kvalitet Newton-reflektora od 20 do 30 cm, koju možemo nabaviti za istu cenu. Uzimajući teleskop male svetlosne moći, centralna opstrukcija neće biti značajna, a i slika je prihvatljivo kontrastna. Vrlo blizu je slike refraktora. Činjenica je da ogledalo upoređujući sa sočivom, rasipa mnogo više svetlosti a ujedno i smanjuje kontrast. Druga slabost je što je kraj cevi otvoren, što može da prouzrokuje vazdušnu turbulenciju unutar tubusa i da nam upropasti sliku.

Treće, položaj okulara primorava posmatrača da se postavi u vrlo neugodan položaj. Pored toga, nakon nekoliko godina aluminijski sloj se oxidira i gubi sjaj. Površina obloženo kvarcnom zaštitom, dužeg je veka, lakše se čisti i reflexivna moć je veća. Da bi postigli što bolju sliku često moramo podešavati (justirati) optičke elemente, koji se prilikom transporta i montiranja razštimuju. U kvalitetno izrađenim teleskopima ove vrste, kontrast je vrlo dobar u aperturama (otvorima) os 200 mm do 250 mm zahvaljujući između ostalog maloj centralnoj opstrukciji. Koriste se za vizuelna posmatranja, a odlični su i za astrofotografiju.

Uzimajući u obzir sve gore navedeno idealan izbor za nas je: dobro konstruisan 15 do 25 cm, f/5 do f/7 Newton-reflektor. Kvalitet slike i moć razdvajanja dostiže kvalitet koji daje refraktor od 8 do 12 cm, isto tako sakuplja mnogo više svetlosti, povećavajući graničnu magnitudu. Idealan je za „gradskog posmatrača“, što zbog transporta, što zbog svetlosnih zagađenja. Naravno neka svako uzme u obzir svoje okolnosti: za šta želi da koristi instrument, kakve mehaničke radnje je u stanju sam da reši, kakva je pozicija osmatranja, koliko često želi da osmatra, finansijsko stanje itd.

Za amatera najbolji teleskop je taj koji baš koristi. Što ga više upotrebljava, sticaće veća iskustva.

Vedro Nebo !


ŠTA SE VIDI KROZ TELESKOP?


Posmatrajući nebo možemo zapaziti mnoštvo objekata i nebeskih pojava. Da bi videli više toga, nisu nam potrebna ogromna uveličanja. Jednostavan binokular sa uvećanjem od 7 puta već pokazuje kratere na Mesecu, Jupiterove mesece i sjajne komete.

Ukratko ćemo opisati šta se može videti manjim a šta većim teleskopom:

Binokulari (dvogledi): Veće planete, promenljive zvezde, sjajne komete. Oko 9 - 10 magnitude.

Teleskop prečnika 5 - 6 cm: Detalji na suncu, mesecu, konture planeta. , pomračenje sunca i meseca. oko 10 magnitude.

Prečnik 8 - 10 cm: Sjajniji nebeski objekti, detalji na planetama, meseci Jupitera, oko 11 - 12 magnituda.

Prečnik 12 - 15 cm: Na hiljade nebeskih objekata, skupovi zvezda, galaksije. Površinske crte planeta se dobro vide, za fotografisanje sakupljaju dovoljno svetlosti. Oko 13 magnituda.

Prečnik veći od 20 cm: Jednostavno „ otvori se nebo “. Daleki nebeski objekti nisu više samo blede fleke, već jedinstveni objekti sa sve više vidljivih detalja. Bleđe zvezde sa manje od 14 magnituda su već vidljive. Svako područje amaterske astronomije se pokriva.

Ø 60 mm: Krateri na Mesecu, Pege na Suncu, Jupiter i njegova četiri satelita, faze Venere, Saturnov prsten, faze Merkura, DeepSky objekti do 11 magnitude.

Ø 80 mm: Ranija posmatranja plus: Kasinijeva razdelnica na Saturnu, ekvatorialni pojasevi na Jupiteru, polarne kape na Marsu, DeepSky objekti do 11.2 magnitude.

Ø 100 mm: Ranija posmatranja plus: Detalji u pegama na Suncu, Uran kao disk, Difuzne magline, Zvezdana Jata DeepSky objekti do 11.5 mag.

Ø 115 mm: Ranija posmatranja plus: Osnovni detalji površine Marsa, Pukotine na Mesecu, Detalji Jupiterovih pojaseva, Saturn i 5.satelita, Maglina M 57 u Liri, oblačna struktura Venere, DeepSky objekti do 12 mag.

Ø 150 mm: Ranija posmatranja plus: Uvećane pege na Suncu, Promene kod polarnih kapa na Marsu, Promene u detaljima pojaseva na Jupiteru, Saturn i 7.satelita, DeepSky objekti do 13 mag.

Ø 200 mm: Ranija posmatranja plus: Više detalja na Veneri i Merkuru, Enke-ova razdelnica u prstenovima Saturna i 8.satelita, veće Galaksije, Magline, Zvezdana Jata, Teleskop znatnih mogućnosti kako vizuelnih tako i fotografskih. DeepSky objekti do 14 mag.

Ø 300 mm: Ranija posmatranja plus: Satelit urana, Triton satelit Neptuna, Pluton kako slaba zvezda, DeepSky objekti do 15 mag. Ovakav instrument može biti iskorišten u istinskom istraživačkom programu.

Što je veći teleskop koji koristimo, to više i vidimo. Apohromat od 8 cm daje mnogo bolju sliku nego ahromat od 8 cm (jeste da je skuplji), ipak sakuplja svetlost samo na površini od 8 cm. Nije u stanju da nam prikaže galaksije iznad 12 magnitude. Kod teleskopa prečnika 20 – 25 cm jednostavno se promeni zvezdana panorama. Nebo se otvara ispred naših očiju. Vidno polje prepuno je zvezda, daleki nebeski objekti prikazuju svoje detalje, a mi smo u prilici da „uđemo“ u zvezdana područja u koje sa malim teleskopom teško bi uspeli: Galaksije supernove, patuljaste planete, komete, skupovi galaksija, kvazari, planetarne magline, meseci planeta itd.

Planete: To su uglavnom prvi objekti koji su na meti našeg novog teleskopa. Njih je lako uočiti sa svih mesta jer su prilično svetle. Sa malim teleskopom (5-6 cm) već prepoznajemo konture planeta. Sa 8-10 cm prepoznajemo površinske crte, ipak za više detalja potreban nam je i veći teleskop. Obično refraktori daju bolju sliku planeta jer je slika kontrastnija. Sa kvalitetnim Newton-teleskopom dobijamo isto tako dobru i u detaljima bogatu sliku. Važno je odabrati i kvalitetan okular. Pored izvanrednih optičkih osobina teleskopa važna je i atmosferska čistoća, jer turbulencije vazduha mogu da nam pokvare sliku.

Saturn

Ovako izgleda Saturn sa teleskopom prečnika 12-15 cm sa uvećanjem od 150 puta

Merkur

Merkur: Planeta koju je dosta teško promatrati. Zbog svoje blizine Suncu i zbog atmosferskih strujanja nije moguće zapaziti nikakve detalje na Merkuru. Naj interesantnije što može da se vidi to su faze Merkura.

Venera

Venera: Zbog gustih oblaka, površinu Venere ne možemo posmatrati, međutim pomoću filtera možemo uočiti njihove oblike. Venerine promene faza su vrlo spektakularne kao i merenje dichotomije

Mars

Mars: Jedna od najpopularnijih planeta među amaterima. Kada je u pogodnom položaju, možemo ga promatrati nekoliko meseci, a posle toga toliko je mali da se svega uočavaju konture i promena faze.

Jupiter

Jupiter: Najveća planeta našeg sunčevog sistema. Konstantno raspolaže sa oko 40“ prečnika i sa stalno promenljivom atmosferom. Sa manjim teleskopom možemo uočiti nekoliko pojasa, dok se sa većim teleskopom naziru boje više detalja i Velika Crvena mrlja. Dobro se zapažavaju kretanja i pojave Jupiterovih tkz. Galilei – meseca (pomračenja, bacanje senke na površinu planete)

Saturn

Saturn: Planeta sa prstenom je najveličanstveniji spektakl. Sa manjm teleskopom lako se prepoznaje prsten sa Cassini-razdelnicom, kao i njegov najveći mesec Titan. Sa većim uređajima možemo videti oblake planete, tkz. Encke prorez kao i manje mesece.

Spoljne planete: Uran i Neptun se i sa manjim teleskopima uočavaju, ali za ozbiljnije promatranje potreban je veći teleskop. Pluton i sa najvećim amaterskim teleskopom vidi se kao bleda zvezda.

Sunce

Sunce i Mesec: Najzahvalniji objekti za posmatranje. I pomoću najmanjih teleskopa uočavamo detalje na njima. Zbog okretanja sunca kao i zbog mesečevih faza svaki dan vidimo nešto novo. Za posmatranje Sunca uvek moramo koristiti filter ispred objektiva. Sa manjim teleskopom uočavamo pege, a sa većim i, granulacije. Posmatranje Meseca se ne preporučuje u fazi punog meseca, već u njegovoj prvoj fazi rasta. Naime, tada se Mesec najduže zadržava na noćnom nebu. Pomračenja Sunca i Meseca su najspektakularnije pojave, njih i sa najmanjim uređajima možemo posmatrati.

Meteori: Za posmatranje meteora nije nam potreban teleskop. Potražimo mesto odakle je nebo najpreglednije, udobno se smestimo i čekamo pojavljivanje meteora. Naravno to treba da učinimo u vreme kada su pojave rajeva meteora najčešći.

Komete

Komete: U svako vreme možemo uočiti 5 do 10 bledih kometa, za to nam je potreban teleskop veći od 20 cm. Međutim, godišnje nekoliko kometa uspeva da se uoči i sa manjim uređajima. Oni su najlepši sa uređajima i binokularima od 5 – 10 cm. Za to nam je potrebno malo uvećanje a veliko vidno polje. U proseku, svakih desetak godina uspevamo da uočimo kometu koje ćemo se sećati celoga života (kometa Hale-Bopp).

Na nebu među zvezdama možemo naći još mnogo toga za posmatranje a da nam nije potreban veliki teleskop. Nikada nemojmo očekivati da ono što posmatramo preko teleskopa bude ista kao na fotografijama.

Otvorene grupe zvezda (Zvezdana Jata) To su skupovi zvezda koji se mogu lako uočiti i manjim teleskopima. Više desetaka njih se vidi i pomoću binokulara. Bliži se uočavaju čak i golim okom (Plejade). Oni su obično više desetaka miliona godina stare zvezdane grupe, koje su nastale po astronomskom vremenu nedavno, od hidrogenskih oblaka na površini zvezdanog sistema Mlečnog puta. Zajedno nastale zvezde se još jedno vreme drže zajedno zahvaljujući uzajamnoj gravitaciji nakon čega se polako rasipaju u svemiru.

Kuglaste grupe zvezda (kuglasta jata): U sistemu Mlečnog puta poznajemo oko 140 kuglastih grupa zvezda. To su najstariji objekti naše galaksije. Koncentrišu se prema sredini galaksije i većina njih nalazi se u zvezdanim oblicima Sagittariusa, Ophiuchusa i Serpensa. Sastavljeni su od više stotina hiljada zvezda. Sa našeg područja najsjajnija kuglasta grupa zvezda M 13 nalazi se u Herculesu. Pomoću teleskopa od 10-15 cm rubove kuglastih jata već možemo razložiti na zasebne zvezde. Postoje ređa i i gušća jata. Vrlo su zahvalne teme za male uređaje. Sa otvorom objektiva od 5-8 cm mogu se uočiti kao okrugle mrlje sa išaranim rubovima.

Magline: Dok su u prošlom veku galaksije i zvezdana jata nazivali maglinama, danas magline pripadaju skupovima dalekih nebeskih objekata i maglinom se nazivaju samo oni objekti koji su sastavljeni od raznih gasova. Ima ih više tipova:

- emisione magline: ugrejani međuzvezdani gasovi imaju sopstvenu svetlost. To su obično kolevke zvezda. Najpoznatija je maglina Orion (M42), koja je i sa manjim instrumentima spektekularna.

- reflektujuća maglina: maglina koja reflektuje svetlost bližih zvezda. Obično je dosta bleda i vidi se samo na fotografijama dugačke expozicije (npr. M45). Ali postoje i sjajnije (M78) koji se lako uočavaju i sa manjim teleskopima.

- ostaci supernova: maglina nastala prilikom eksplozije zvezde. Svetlost dobija od zagrevanja ostatka zvezde. Najpoznatija je M1 i Vela u Cygnusu koji su ostaci sagorene zvezde iz 1054 godine.

- tamne magline: to su međuzvezdani oblaci prašine koji ne ispuštaju svetlost, ali nalazeći se ispred svetlih objekata prepoznajemo njihov oblik. Sa amaterskim teleskopima teško se uočavaju.

- planetarne magline: ostaci gasova sa umirućih zvezda, koji su obično vrlo mali i bledi. Liče na izbledele konture planeta. Najpoznatije su M57 i M27, koje su vidljive u letnjem periodu.

Galaksije: Ova „ostrva“ sastavljena od zvezda slična su našem sistemu Mlečnog puta, smešteni u dubine svemira. Izgledaju kao blede mrlje, za njihovo osmatranje potreban je teleskop što većeg prečnika. Sa teleskopom od 20 cm već možemo uočiti i do 1000 galaksija udaljenih do 200 miliona svetlosnih godina. Površinska svetlost im je vrlo niska, tako da prilikom posmatranja moramo biti udaljeni od gradskih svetlosti, ali i tako uočavamo samo njihovu unutrašnju svetlu srž i spoljašnja bleda polja. Za detaljnija osmatranja potreban nam što veći teleskop i što mračnije nebo.

Promenljive zvezde: Iako svaka zvezda menja sjaj tokom svog postojanja, ima perioda kada mereno ljudskim vekom, ona postaje jako intenzivna. Ima više vrsta promenljivih zvezda zavisno od fizičkog procesa koji prouzrokuje njegovo pulsiranje.

Dvojne Zvezde: Mnogo zvezda se vidi na nebu kao zvezda blizanac, među njima postoje optički dvojnici (koji slučajno upadnu u isti vidni pravac) i fizički dvojnici (koje su spojene zahvaljujući gravitaciji). Kod tkz. Binary-sistema tokom dugih godina možemo zapaziti i okretanje zvezda jedne oko druge. Vide se i pomoću malih teleskopa ali nije na odmet da koristimo veći.

* Sve Za Kucu doo nastoji da bude što preciznija u opisu svih proizvoda. Pored toga, ne možemo da garantujemo da su svi opisi kompletni i bez grešaka.

** Sve cene, prikazane na sajtu svezakucu.rs su sa uracunatim popustima i PDV-om.

Reklamacije, Zamena Proizvoda, Deklaracija...

© SVE ZA KUĆU DOO BEOGRAD 2003. - 2024.