Uštedite
novac i energiju poboljšanjem izolacije Vašeg doma
8.
Izolacija vrata i prozora
Evo
kako lako možete otkriti u kolikoj meri Vaša vrata zaista "dihtuju":
Tokom noći (ili uz ugašeno svetlo, ako su unutrašnja vrata u
pitanju) stanite ispred vrata i osvetlite njihov ram baterijskom
lampom. Postavite nekoga sa druge strane vrata da osmatra da
li i gde svetlost prolazi kroz šupljine između okvira i vrata.
To su mesta kroz koja će zimi ulaziti hladan vazduh. Ovaj problem
se rešava relativno lako, korišćenjem gumirane ili sunđeraste
samolepive trake koja se lepi na površine okvira na koja vrata
naležu. Ukoliko vidite da se posle intervencije vrata otežano
zatvaraju, smanjite debljinu izolacije na kritičnim mestima,
jer loše zatvorena vrata čine više štete nego koristi. Ne zaboravite
da proverite da li oko okvira postoje neke šupljine u zidu -
ako postoje, ispunite ih pur-penom ili nekim drugim pogodnim
izolacionim materijalom. Ukoliko je brava loša, pa se vrata
sama otvaraju, obavezno ih popravite, jer ćete se inače neprijatno
iznenaditi kada se sama otvore u sred zimske noći, pa se probudite
u totalno hladnoj sobi. Ukoliko je zazor između vrata i okvira
veći nego što traka može da zadihtuje, možete na okvir zakucati
tanku drvenu letvicu i time smanjiti zazor. Još jedno problematično
mesto je veliki zazor ispod vrata. Da bi utvrdili potencijalnu
opasnost, koristite Poštarski test: Uzmite list debljeg papira
ili kartona (npr. razglednicu ili kovertu) i probajte da je
proturite ispod zatvorenih vrata. Ukoliko ste uspeli, znajte
da će na isti način u Vaš dom ući vetar, kiša, blato, prašina
i ostali neželjeni gosti. Ovaj problem se najčešće leći postavljanjem
novog, višeg praga, koji svodi prorez na minimum - tek da vrata
mogu da se otvore i zatvore bez problema. Alternativno, možete
povećati visinu starog praga zakucavanjem letvice, metalne/mesingane
lajsne ili lepljenjem parčeta iverice ili gume. Ukoliko ne želite/ne
možete da modifikujete prag iz estetskih razloga, možete letvicu
ili gumu pričvrstiti na donju ivicu vrata (za šta je potrebno
malo više truda, budući da morate demontirati i posle ponovo
montirati vrata, često i nekoliko puta dok ne postignete željeni
zazor). Ovu intervenciju obavezno treba obaviti na svim spoljnim
vratima, uključujući i vrata od pomoćnih prostorija: garaže,
podruma, ostave itd... Prozori se obrađuju veoma slično vratima,
s tim što je testiranje kvaliteta izolacije nešto drugačije.
Tokom vetrovitog dana najčešće možete prostim osluškivanjem
i prislanjanjem osetljivih površina kože (npr. obraza) da osetite
male mlazeve hladnog vazduha koji ulaze kroz zatvoren prozor.
Pored toga, možete uzeti parče žice, na njega zakačiti jedan
sloj papirne maramice i posmatrati gde postoji protok vazduha
koji pomera papir u smeru od prozora. Ukoliko ste u prilici,
najbolje je da celokupnu stolariju zamenite kvalitetnom, dvoslojnom
aluminijumskom, koja "dihtuje" mnogo bolje od konvencionalne
drvene stolarije. Dok ne skupite novac za to, poslužite se istim
trikovima kao za vrata - dosta strpljenja i samolepive izolacione
trake. Postoje i posebni namazi kojima možete tretirati spoljašnjost
prozora kako bi otklonili mikroskopske otvore kroz koje prolazi
hladan vazduh. Pažljivo proučite i git oko ivica stakla: ukoliko
je star, git zna da ispuca i ispadne iz okna, tako da oko stakla
ostaju rupe kroz koje huji hladan vazduh - ukoliko ih nađete,
nabavite staklarski git i zapušite ih. Još jednom ponavljamo
savet sa početka članka - edukujte Vaše ukucane da prozore tokom
zime ne drže nepotrebno otvorene, a kad ih zatvore da provere
da li lepo "dihtuju" (naravno, ukoliko imate šalone ili dupla
krila sve treba lepo zatvoriti). Ukoliko je stolarija toliko
dotrajala da se ne može "iskrpiti" na gorenavedene načine, popunite
prostor između krila sa nekom krparom zavijenom u "palačinku",
sunđerom ili nekim drugim priručnim sredstvom - I to će mnogo
pomoći u Vašoj borbi protiv hladnoće i praznog novčanika. Umesto
zaključka, navodimo neka saznanja do kojih su došli stručnjaci
iz EPS-a u svojim istraživanjima navika domaćih potrošača el.
energije i mogućnosti uštede: Slobodan Ružić, ekspert za energetiku
u EPS-u, tvrdi da je "verovanje građana da će struja i dalje
biti jeftin energent za grejanje veoma pogrešno". Ružić je rekao
da će "struja ubedljivo biti najskuplja za grejanje i uputio
apel građanima da već sada počnu sa nabavkom alternativnih energenata
za grejanje i toplotnom izolacijom prostorija. Termoizolacionim
materijalima, (pur penom, gumenim trakama, silikonom, i td.),
uštedećemo 35 do 40 odsto energije, a istovremeno se u prostorijama
temperatura povećava za 2-4 stepena. Investicija ulaganja u
izolacioni materijal se isplati za dva meseca, a traje najmanje
tri grejne sezone", kaže Ružić.